Press Clipping

Slovenski Viaduct pokrenuo arbitražni postupka protiv Vlade RS-a

Investitori iz Slovenije, firma Viaduct, koji su putem koncesinog društva HES Vrbas iz Banje Luke s Vladom RS-a 2004. godine zaključili Ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu, podnijeli su zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka. Od Vlade RS-a traže naknadu štete zbog raskida ugovora u iznosu od najmanje 51 milion eura.

HES Vrbas Banja Luka, smatrajući da Vlada Republike Srpske nije ispunila obaveze, raskinuo je ugovor u septembru prošle godine. Godinu kasnije pokrenuo je arbitražni postupak koji je dugo najavljivan. „Postupak je pokrenut po dva osnova, jedan je kršenje zaključenog ugovora o koncesiji koji je zaključen s društvom HES Vrbas, a drugi osnov je kršenje sporazuma koji je zaključen između BiH i Republike Slovenije o uzajamnom unapređenju zaštite investicija“, navodi advokat Predrag Baroš.

Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a samo su povrdili da je ugovor o kocesiji raskinut, te da su spremni sprazumno riješiti spor. "Obzirom da Vlada nije zvanično od nadležnih organa na nivou BiH indirektno, niti od bilo kojeg arbitražnog suda, direktno, dobila 'potvrdu' da je podnesen Zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka, te nismo u situaciji da komentarišemo ostala Vaša pitanja", navode iz resornog ministarstva.

Ugovor o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu potpisan je 2004. na period od 30 godina. Međutim, HE Krupa i HE Banja Luka-Niska nikada nisu izgrađene.

Obje strane saglasne su da je projekt „HES na Vrbasu“ u zastoju bio više od deset godina bez bilo kakvog izgleda da se ostvari, ali nisu rekli zbog čega.

Međutim, zastoja s drugim investitorima nema. Vlada RS-a neće graditi hidrelektrane sa Slovencima, ali počela je novu, Bočac 2, sa ZP Hidroelektrane na Vrbasu iz Mrkonjić-Grada u vrijednosti od oko 40 miliona maraka, stoji u tekstu na zvaničnom sajtu ovog preduzeća. Izvođač radova započetih prošle godine je kompanija iz Laktaša Integral Inženjering.

Godine 2017. iz ovog preduzeća planiraju da krenu i u projekt izgradnje Hidroelektrane Krupa. Što je štetno za cijelo društvo, smatraju u Centru za životnu sredinu. „Kompletan dio grebenske klisure, koja je izuzetna prirodna i turistička vrijednost, bi bio potpuno potpljen i samim tim bi bio potopljen i magistralni put M17“, ističe Viktor Bijelić iz Centra za životnu sredinu.

Prije 11 godina više od 30 nevladinih organizacija podiglo se na noge u borbi za zaštitu Vrbasa. Upravo tada je Centar za životnu sredinu pokrenuo peticiju: da li su građani Banje Luke saglasni oko izgradnje hidroelektrana na Vrbasu? 17.000 ljudi reklo je "ne". Da li zbog tih ili nekih drugih skrivenih razloga hidroelektrane tada nisu izgrađene, ali je, po svemu sudeći, plan da ih uskoro zamjene HE Bočac 2 i Krupa samo s drugim investitorima.

federalna.ba

Arbitraža za HES Vrbas: Slovenci od BiH traže 106 miliona KM

Višemilionski spor između kompanije HES Vrbas i Republike Srpske, po svemu sudeći, završiće arbitražom. Zbog neispunjavanja koncesionog ugovora za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu, HES je od Vlade Srpske tražio 46 miliona maraka odštete.

Kako se nisu dogovorili, većinski vlasnik HES-a, slovenački Viaduct, saznaje ATV, pokreće zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu. Sada traže čak 106 miliona maraka, a prije toga su poslali posljednju opomenu Pravobranilaštvu BiH.

“Ne polažemo velike nade da će ovaj proces uroditi plodom, ali smo voljni da našim klijentima predložimo da ne podnose Zahtjev za pokretanje arbitraže kod Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u toku od trideset dana od dana ovog dopisa kako bismo vidjeli da li će njihovi pregovori rezultovati poravnanjem”, navedeno je u dopisu.

Do poravnanja nije došlo, a u državnom Pravobranilaštvu ne žele ni da čuju da bi BiH trebalo da isplatu odštetu po sporu koji je, pišu, odgovornost Srpske. Iz Vašingtona im odgovaraju da je to sada obaveza BiH jer je potpisnica bilateralnog sporazuma o zaštiti investicija sa Slovenijom. Iz advokatskog tima slovenačkog “Viadukta” poručuju da se, punom parom, pripremaju za arbitražu.

“Investitor iz Slovenije je pretrpio diskriminaciju na teriroriji BiH jer je dodijeljena konkurentska koncesija, koncesija na koncesiju- za izgradnju hidroelektrane “Bočac2″ a da prethodno nisu riješeni odnosi sa koncesionarom, tako da u ovom trenutku pokretanje arbitraže je u pripremnoj fazi”, objasnio je Predrag Baroš, Advokatska kancelarija “Baroš i Bičakčić”.

Kako BiH ne bi ostala bez miliona, iz Pravobranilaštva pisali su Savjetu ministara. O arbitraži sa Slovenijom ministri će raspravljati već na narednoj sjednici. Za to vrijeme, iz Vlade Srpske, koju su Slovenci prvobitno tužili, samouvjereno poručuju da se ne plaše da će dio odštete morati da plate, jer nikoga nisu oštetili.

“Mogu da traže ne znam koliko. Ovdje nije stvar ko koliko traži već da se uvijek arbitražom ili putem suda utvrdi ko na šta ima pravo i ja sam uvjerena da će pokazati da ne postoji opravdanost u takvom zahtjevu i takvom iznosu”, kaže Željka Cvijanović, premijerka RS.

Premijerka sumnja da je HES Vrbas uopšte imao namjeru da gradi hidrolektrane Krupa i Banjaluka niska. Nakon potpisivanja koncesionog ugovora, to je, kaže, bilo mrtvo preduzeće sa samo tri radnika koje je blokirala Poreska uprava.

Potpisivanju je prije 12 godina prisustvovao i Milan Baštinac. Sada, kao pomoćnik ministra energetike, poručuje da će pokušati da idu na poravnanje sa Slovencima, iako je arbitraža pred vratima.

“Mi ćemo ove sedmice imati sastanke sa predstavnicima Pravobranilaštva BiH i upoznati ih sa tokom slučaja. Pokušaćemo da uvjerimo institucije BiH da odštetni zahtjev koji je upućen nema veze sa realnošću”, naveo je Milan Baštinac, pomoćnik ministra energetike.

Advokati “Viaducta” ne misle tako. Uvjeravaju da je kompaniji HES Vrbas bilo onemogućeno da gradi hidroelektrane što im je do danas moglo donijeti veliku dobit. Prilikom potpisivanja koncesionog ugovora 2004. godine, skoro proročanski, ugovorena je nadležnost Arbitražnog suda u Ženevi u slučaju da jedna od strana ne ispuni ugovorne obaveze. HES je u međuvremenu postao vlasništvo Slovenaca, a Slovenija je svoje investicije u BIH zaštitila sporazumom. Zbog toga bi balkanski spor mogao da se razriješi u Americi.

atvbl.com

Konferecija za novinare, povodom raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu

Dana 16. oktobra 2015. godine, sa početkom u 12:00 časova, naša Advokatska kancelarija je održala Konfereciju za novinare, povodom raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu. Održana konferencija je privukla veliku medijsku pažnju.

http://www.atvbl.com/hhes-vrbas-trazi-od-vlade-46-miliona-ministar-dokic-ne-strahuje-od-penala/
http://www.rtvbn.com/361827/HES-Vrbas-trazi-odstetu-od-46-miliona
http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=172178
http://www.6yka.com/novost/91860/hes-vrbas-trazi-odstetu-od-vlade-rs-u-iznosu-od-46-miliona-km
http://www.klix.ba/vijesti/bih/na-adresu-vlade-rs-a-upucen-odstetni-zahtjev-od-46-miliona-km/151016076
http://www.capital.ba/vlada-nije-zaprimila-odstetni-zahtjev-od-koncesionara-hes-vrbas/
http://www.biznis.ba/bih/51784-djokic-ne-zna-detalje-tuzbe-hes-vrbas-protiv-vlade-rs-teske-46-miliona-km.html

Predrag Baroš, advokat - Notar, javna služba sa privatnom kasom.

U Srbiji, kao i u zemljama u okruženju, vrši se reforma postojećih propisa u pravosuđu kako bi se harmonizovali sa pravom Evropske unije. Od mnoštva propisa novijeg datuma, početak primjene Zakona o javnom beležništvu u Srbiji je zasigurno privukao najveću pažnju. Bosna i Hercegovina već je nekoliko godina upoznata o radu notara, te je situacija u Srbiji bila povod da o tome razgovaramo sa advokatom dr Predragom Barošem.

eKapija: Koje su nadležnosi javnih bilježnika?

Zakon o javnom bilježništvu u Srbiji najviše pažnje plijeni načinom na koji su formulisane nadležnosti javnih bilježnika. Naime, za određene pravne poslove koji su do početka rada prvih javnih bilježnika bili veoma primamljivi za advokate i ostale pružaoce pravnih usluga, kao što su ugovori o raspolaganju nepokretnostima, propisana je isključiva nadležnost javnih bilježnika. Da bi navedeni pravni poslovi bili pravno valjani, potrebno je da su sačinjeni u formi javnobilježničkog zapisa, u suprotnom oni ne proizvode pravno dejstvo, odnosno jedna takva isprava bi ostala bez pravnog dejstva uprkos činjenici da je istu sačinio advokat ili drugi pružalac pravnih usluga. Identično zakonsko rješenje usvojeno je u Bosni i Hercegovini kao i u Crnoj Gori, za razliku od Hrvatske, Slovenije i mnogih drugih evropskih zemalja u kojima javni bilježnici nemaju takve nadležnosti.

eKapija: Koliko je Srbija upoznata sa institucijom notara?

Nakon Zakona o javnim beležnicima Kraljevine Jugoslavije koji je donesen 11. septembra 1930. godine i koji je bio u primjeni kratak vremenski period do 17. novembra 1944. godine, kada je bilježništvo ukinuto odlukom AVNOJ-a, bilježnici nisu obavljali svoju djelatnost na teritoriji Srbije. Zakon o javnim bilježnicima Kraljevine Jugoslavije je zahtjevao obavezu sačinjavanja isprave od strane javnog bilježnika kao nosioca javne vlasti za veoma ograničen krug pravnih poslova, ne i za pravne poslove koji imaju za predmet promet nepokretnosti, pa se može konstatovati da usvojeno zakonsko rješenje u Srbiji, predstavlja radikalnu reformu pravnog sistema.

eKapija: Da li usvojeno zakonsko rješenje u Srbiji krši određena načela domaćeg prava?

Utvrđujući širok krug poslova koji spadaju u isključivi djelokrug javnog bilježnika, zakon o javnom bilježništvu značajno narušava osnovno načelo u zaključivanju ugovora bilo u građanskopravnom ili privrednopravnom prometu, odnosno načelo autonomije volje ili slobode ugovaranja. Ako jedno lice ne može po svoj volji izabrati pružaoca pravnih usluga u cilju zaključenja određenog, svakodnevnog pravnog posla, kao što je raspolaganje nepokretnostima, tada je i načelo slobode ugovaranja u jednom dijelu ograničeno.

eKapija: Koje su direktive EU o načinu na koji treba urediti javno bilježništvo?

Organizacija javnobilježničke službe u zemljama Evropske unije pokazuje brojne raznolikosti i specifičnosti, koje se temelje na različitoj tradiciji i različitim iskustvima u pogledu ovoga instituta. Iz opisanog razloga Evropski parlament se nije opredjelio za donošenje direktiva (uputstava) koje bi obavezivale države članice, nego je donošenjem rezolucije nacionalnim zakonodavstvima prepustio da riješe pitanje javnog bilježništva na svoj način. Dakle, ne postoje bilo kakve direktive EU o tome kako neka zemlja mora urediti ovo pitanje svojim zakonom.

eKapija: Koliko je javni bilježnik nepristrasan pravni savjetnik?

Kao prednosti javnobilježničke profesije ističe se da su javni bilježnici nepristrasni pravni savjetnici koji vode računa o interesima obje ugovorne strane, za razliku od advokata koji vode računa samo o interesima one ugovorne strane koju zastupaju, kao i da će uvođenje javnih bilježnika doprinjeti povećanju pravne sigurnosti. Smatramo da je polazna koncepcija javnog bilježnika kao nepristrasnog pravnog savjetnika u potpunosti pogrešna. To se pokazalo kroz praksu koja je formirana u radu notara u Bosni i Hercegovini, a sasvim sigurno identična praksa slijedi i u Srbiji. Kroz praktična iskustva se pokazalo da su javni bilježnici naklonjeni onoj ugovornoj strani koja donosi profit uslijed čega teza javnog bilježnika kao nepristrasnog pravnog savjetnika, u velikom broju primjera, postaje izuzetno upitna. Takođe, svakako je potrebno napomenuti da advokat u parničnom postupku štiti interese strane koju zastupa, međutim, ukoliko se dva ili više lica obrate advokatu u cilju sačinjavanja ugovora o kupoprodaji nepokretnosti, tada apsolutno nema potrebe da se sumnja u njegovu nepristrasnost.

eKapija: Da li je javnobilježnički zapis odgovarajuća forma ili bespotrebni formalizam?

Sačinjavanje isprave u formi javnobilježničkog zapisa bi značilo da je isprava u cjelosti sačinjena od strane javnog bilježnika u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama. Formu javnobilježničkog zapisa je veoma teško ispoštovati, posebno kod ugovora koji se svakodnevno zaključuju i u velikom broju. Čitanje javnobilježničkog zapisa često gubi smisao. U složenijim transakcijama, kada svaka ugovorna strana ima advokata kao pravnog zastupnika i kada su advokati usaglasili tekst određenog pravnog posla i javnom bilježniku usljed usvojenog zakonskog rješenja, prezentovali nacrt isprave samo u cilju zadovoljavanja propisane forme, tada je u potpunosti suvišno da javni bilježnik dodatno čita tekst određenog pravnog posla sa kojim su se stranke prethodno usaglasile, što predstavlja bespotrebni formalizam.

eKapija: Koliko opasnosti nosi prenošenje tako važnih ovlašćenja na javne bilježnike?

Opet se moramo osvrnuti na formiranu praksu u radu notara u Bosni i Hercegovini i mnoge zloupotrebe koje su zapažene u praktičnoj primjeni. Postoje brojni primjeri u kojima jedan notar odbije pružanje pravne usluge, smatrajući da nisu ispunjene sve zakonske pretpostavke za sačinjavanje isprave, dok drugi notar ipak izvrši notarsku obradu. Uslijed takvog postupanja notara veći promet ostvaruju one kancelarije u kojima se notari ne pridržavaju zakonskih odredbi koje uređuju njihov rad, u odnosu na notare koji savjesno obavljaju notarsku službu. Koliku opasnost nosi usvojeno zakonsko rješenje svjedoči primjer notara iz Prijedora, koji je otišao toliko daleko da je učestvovao u nesvakidašnjoj otmici. Naime, grupa lica je izvršila otmicu sa namjerom da prisili oteto lice da cjelokupnu svoju imovinu prenese na otmičare. Notar je iz kancelarije u Prijedoru pristupio u obližnje mjesto i nakon što je žrtva otmičara oblivena krvlju, pod prisilom potpisala notarske isprave, notar je napustio lice mjesta. Otmičari su u međuvremenu otkriveni i isti su zajedno sa notarom pravosnažno osuđeni na zatvorsku kaznu.

eKapija: Da li javni bilježnici imaju povlašćeni status?

Javni bilježnici obavljaju javnu službu, uživaju javno povjerenje, isprave koje sačinjavaju imaju svojstvo javnih isprava, odnosno pretpostavljenu dokaznu snagu, ali su javni bilježnici istovremeno samostalni i nezavisni i bez bilo kakvih dilema predstavljaju privatnike u državnoj službi. Status javnih bilježnika je zaista specifičan iz razloga što je država izdvojila jedan krug pravnih poslova i iste rezervisala isključivo za javne bilježnike, odnosno javni bilježnici su dobili ekskluzivno pravo zaključivanja određenih pravnih poslova i privilegiju naplate svojih usluga prema javnobilježničkoj tarifi. To možemo razumjeti ukoliko se radi o određenim specifičnim pravnim poslovima, međutim, za određene svakodnevne i učestale pravne poslove kao što je promet nepokretnosti, ne vidimo smisao niti opravdanje takvog zakonskog rješenja. Ako usvojeno zakonsko rješenje građanima Srbije protivno njihovoj volji nalaže da određeni pravni posao koji se odnosi na promet nepokretnosti moraju zaključiti u kancelariji javnog bilježnika u formi javnobilježničkog zapisa i pri tom platiti cijenu javnobilježničke usluge, onda takvo zakonsko rješenje štiti interes javnih bilježnika, a ne građana.

eKapija: Da li usvojene izmjene zakona po pitanju prometa nepokretnosti u Srbiji sadrže odgovarajuće rješenje?

Prema izmjenama Zakona o javnom beležništvu, zakonodavac za ugovore o raspolaganju nepokretnostima propisuje formu javnobilježničkog zapisa ili formu privatne isprave koju javni bilježnik ovjerava u vidu solemnizacije. U postupku solemnizacije javni bilježnik je dužan da provjeri da li privatna isprava posjeduje sve zakonom propisane elemente i nakon toga da istu potvrdi ukoliko su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi, u kom slučaju privatna isprava dobija svojstvo javne isprave. Kada za određeni pravni posao zakon u pogledu forme ostavlja mogućnost izbora između javnobilježničkog zapisa ili privatne isprave koju javni bilježnik potvrđuje u vidu solemnizacije i tada zakonodavac javnog bilježnika stavlja u privilegovan položaj, s obzirom da će u veoma ograničenom broju slučajeva zahtjev stranaka biti usmjeren na solemnizaciju privatnih isprava. Da bi stranka prezentovala javnom bilježniku privatnu ispravu u cilju solemnizacije neko joj takvu ispravu prethodno mora sačiniti, a pri tom javni bilježnik ostvaruje 60% od nagrade koja mu pripada prilikom sačinjavanja javnobilježničkog zapisa, pa iz toga razloga solemnizacija kao pravna forma paralelna formi javnobilježničkog zapisa, predstavlja zakonom predviđenu mogućnost koja se rijetko koristi i ista neće biti od velikog značaja u praktičnoj primjeni.

eKapija: Koliko su javni bilježnici potrebni pravnom sistemu jedne zemlje?

Ne treba zaboraviti na značaj koji institut javnog bilježništva ima u modernim pravnim sistemima. U poređenju sa ranijim sudskim overama, velika je prednost kada se ovjera potpisa u opštinskom sudu može zamjeniti ovjerom potpisa kod javnog bilježnika. Međutim, kada samo mali broj javnih bilježnika na području jednog grada ili opštine ima ovlašćenje da sačini određeni ugovor, tada je izbor stranaka značajno ograničen, jer je prije uvođenja javnobilježničke službe stranka mogla na tržištu sama izabrati pružaoca pravnih usluga koji će joj sačiniti takav ugovor. Usluge javnih bilježnika mogu ponuditi i mnoge druge pogodnosti.

eKapija: Kako prevazići postojeće probleme?

Uvažavajući značaj instituta javnog bilježništva, njegovom uvođenju u pravni sistem Srbije je ipak trebalo mnogo opreznije pristupiti. Na nivou EU postoji inicijativa da se izvrši liberalizacija javnobilježničkih usluga i da se omogući slobodno kretanje za javne bilježnike u zemljama EU, bez restrikcija koje se odnose na državljanstvo. Iako u Njemačkoj javni biležnici imaju izuzetno dugu tradiciju, u stučnoj literaturi se takođe mogu pronaći mnogobrojne kritike na njihov račun. Srbiji nije bilo potrebno takvo zakonsko rješenje koje nije zasnovano na tradiciji i koje je za kratak vremenski period njegove primjene stvorilo velike probleme. Po pitanju prometa nepokretnosti zakonodavac u Hrvatskoj i Sloveniji sasvim sigurno usvaja odgovarajuće zakonsko rješenje prema kojem jedan ugovor o prometu nepokretnostima zahtjeva obaveznu ovjeru potpisa kod javnog bilježnika. Tada javni bilježnik ovjerava potpise ugovornih strana bez upuštanja u sadržinu isprave, što se svakako odražava i na cijenu javnobilježničke usluge, s obzirom da ovjera potpisa ne predstavlja skupu pravnu formu. Strankama uvijek ostaje na raspolaganju da od javnog bilježnika zahtjevaju solemnizaciju ili sačinjavanje isprave u cjelosti, kada ocjene da je to u cilju zaštite njihovih interesa. Takvo zakonsko rješenje u potpunosti štiti načelo autonomije volje, javnom bilježniku ostavlja mogućnost da sačini ugovor o prometu nepokretnosti u formi javnobilježničkog zapisa ukoliko to stranke od njega zahtjevaju, advokatima ne uskraćuje pravo da pružaju svoje usluge fizičkim i pravnim licima koja im se obrate za zahtjevom za pravnu pomoć, a sva ostala lica koja imaju dovoljno znanja da samostalno sačine jedan ugovor o prometu nepokretnosti i dalje bi imala mogućnost da to nesmjetano učine. Takvo zakonsko rješenje bi naišlo na odobravanje javnosti ne samo u Srbiji, nego i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje postoje istovjetni problemi.

eKapija

Mrkonjic Grad: Čiji kablovi su (ne)pogodni?

Preduzeće “Elta-kabel” podnijeće krivične prijave protiv odgovornih lica u opštini Mrkonjić Grad, jer su im, kako tvrde u tom kablovskom operateru, nezakonitim rješenjima skinuti kablovi vazdušne kablovske mreže, zbog čega je blizu 300 domaćinstava u Mrkonjić Gradu ostalo bez kablovske televizije, interneta i fiksne telefonije. Aco Kabanica, predsjednik Skupštine “Elta-kabela”, kaže da je suštinski problem u tome što je oko 1.000 stanovnika Mrkonjić Grada ostalo bez slike na svojim TV prijemnicima, što je, ističe, presedan na prostorima bivše Jugoslavije. “Nikada inspekcijski organ nije dozvolio sebi da uzme makaze i da svoje građane ostavi bez slike, što se dogodilo u Mrkonjiću”, rekao je Kabanica.

U firmi “Elta-kabel” pojašnjavaju da je u Mrkonjić Grad prvi došao operater “BHB Cable” i da je, tvrde, “za tri godine nelegalnim radom stekao 300.000 KM”. Kako tvrde, “BHB Cable” je nelegalno postavio kablove na stubove javne rasvjete, dok je “Elta” kablove postavila na stubove “Elektrokrajine”, uz dozvolu tog preduzeća.

“Onog momenta kada su se radnici ‘Elta-kabela’ popeli na prvi stub, oni su rekli: ‘Stop, to je nelegalno’. Kada smo ih pitali šta je sa drugim operaterom, iz opštine su nam rekli da oni imaju usmenu dozvolu”, rekao je Kabanica.

Dragan Prodić, tehnički direktor “Elta-kabela”, kaže da posluju 13 godina u BiH i da je problema bilo, ali da je sve rješavano u duhu zakona, dok su ih “nezakonite radnje u Mrkonjić Gradu natjerale da izađu u javnost”. Inače, u vlasništvu “Elta-kabela” je i portal srpskacafe.com, čiji glavni i odgorni urednik Dejan Rakita, komentarišući skidanje plakata sa antikoruptivnim sadržajem u Mrkonjić Gradu, pita kome smeta borba protiv korupcije.

Komentar iz BHB-a, do zaključenja ovog broja, nismo uspjeli dobiti, dok Divna Aničić, načelnik Mrkonjić Grada, poručuje preduzeću “Elta-kabel” da rješenje problema traže tamo gdje misle da mogu da ga nađu. “Oni nemaju nikakav problem sa mnom ni sa opštinom”, kaže Aničićeva.

Nezavisne Novine

Odštete u FBIH duplo veće nego u RS.

BANJALUKA – Osobe koje su u saobraćajnim nezgodama u RS pretrpjele teške tjelesne povrede sve češće se odlučuju da tužbe za naknadu nematerijalne štete protiv osiguravajućih kuća, ukoliko za to postoje uslovi, podnose sudovima u FBiH i Brčko distriktu zbog očekivanih duplo većih odštetnih iznosa. Pravnici ukazuju da u sudskoj praksi postoje značajna odstupanja u pogledu visine naknade nematerijalne štete koju dosuđuju sudovi u RS, u odnosu na sudove u FBiH i Brčko distriktu.

Naime, visina naknade nematerijalne štete umnogome zavisi od činjenice da li je za isplatu štete odgovorno osiguravajuće društvo sa sjedištem u RS, FBiH ili Brčko distriktu. Ako je u saobraćajnoj nezgodi koja se desila u RS oštećeno lice sa prebivalištem u RS, a štetnik je osiguran kod osiguravajuće kuće sa sjedištem u FBiH, tada oštećeno lice, ukoliko nije zadovoljno ponuđenim iznosom naknade štete u vansudskom postupku, tužbeni zahtjev protiv društva može podnijeti nadležnom sudu u RS ili sudu u FBiH. Predrag Baroš, advokat iz Banjaluke, kaže da sudovi u RS nemaju jedinstvene kriterijume za naknadu nematerijalne štete, dok sudovi u FBiH primjenjuju orijentacione kriterijume iz 2006, a sudovi u Brčkom iz 2010. godine. “Ukoliko je oštećeno lice pretrpjelo teške tjelesne povrede, koje su ostavile trajne posljedice i invalidnost preko 50 odsto, tada bi u postupku pred sudovima u FBiH ili Brčko distriktu BiH, moglo da ostvari gotovo duplo veću naknadu štete u odnosu na štetu koju dosuđuju sudovi u RS”, tvrdi Baroš.

On smatra nelogičnim da visina naknade nematerijalne štete lica oštećenog na teritoriji RS zavisi od mjesta sjedišta osiguravajućeg društva, ocjenjujući potrebnim da sudovi u RS zauzmu jedinstvene orijentacione kriterijume i ujednače ih sa onima u FBiH i Brčkom. U Agenciji za osiguranje RS smatraju, pak, da ne postoji mogućnost za zakonsko ujednačavanje sudske prakse, navodeći da se propisima u osiguranju ne definišu opšta pravila građanske odgovornosti za štetu već su ta pravila sadržana u Zakonu o obligacionim odnosima. “Kada bi se propisima o osiguranju uveli drugačiji kriterijumi od onih kako su propisani u tom zakonu, tada bi odgovorno lice za štetu moglo biti u dvostrukom režimu naknade štete, jednom po propisima o osiguranju, a drugom po opštim pravilima građanske odgovornosti za štetu, što znači da osiguranje od odgovornosti za štetu ne bi postojalo”, kaže Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS.

Ona navodi da FBiH, kao i države u regionu, na sličan način, kao RS uređuju pitanje građansko-pravne odgovornosti na štetu. Šljivareva potvrđuje da u FBiH postoje orijentacioni kriterijumi i iznosi za utvrđivanje visine nematerijalne odštete, ali ističe da oni, kako je zaključio Vrhovni sud, ne predstavljaju formulu koja automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, jer se ona utvrđuje tokom suđenja.Slučaj Hrvatske

U Hrvatskoj je pokrenuta inicijativa za donošenje Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu koja je izazvala velike polemike zbog uvođenja takozvanih medicinskih tablica i tablica odštete u zakon, pod pretpostavkom da će dovesti do smanjenja sudskih sporova. Dio stručne javnosti, međutim, smatra da postoji opasnost od stvaranja kontraefekta, odnosno da će doći do povećanja sudskih sporova. Ovakva regulativa omogućava da oštećena lica tuže za naknadu štete i osiguranika, jer bi osiguravači plaćali samo štetu propisanu medicinskim tablicama, a nezadovoljna oštećena lica bi ostatak mogla tražiti u sudskoj parnici prema opštim pravilima građanskopravne odgovornosti.

Nezavisne Novine

Notari duplirali tarifu.

Notari u Srpskoj udvostručili su cene usluga za privredna društva, pa izmena osnivačkog akta društva s ograničenom odgovornošću i kapitalom do 2.000 KM, umesto dosadašnjih 220 košta čitavih 450 KM! Takva praksa ne samo što je mimo zakona, nego i u velikoj meri šteti privredi, a usmerena je isključivo na povećanje notarske zarade.

Ovo za Press RS tvrdi banjalučki advokat Predrag Baroš, koji naglašava da je apsurdno što notarska potvrda košta više od obrade, koja je najkompleksnija a samim tim i najskuplja pravna forma. - Do sada je obrada izmene osnivačkog akta koštala oko 220 maraka. Izmenjenim Zakonom o privrednim društvima, izmena ovog akta se potvrđuje, a članovima društva je data mogućnost da donesu odluku van sednice skupštine. Stupanjem na snagu zakonskih izmena cena notarske potvrde, izmena osnivačkog akta takođe je iznosila oko 220 maraka. Kod potvrde notar ne odgovara za sadržaj dokumenta, nego potvrđuje izmene, zbog čega bi ta usluga morala biti daleko jeftinija od obrade. Međutim, Notarska komora nedavno je zauzela stav da se moraju naplatiti dve radnje, i to notarska potvrda i poseban zapisnik sa skupštine, što košta oko 450 maraka – kaže Baroš.

Blagojević: Cene nerealne

Portparol Privredne komore Vladimir Blagojević kaže da je van pameti da je notarska potvrda osnivačkog akta duplo skuplja od obrade. - Ona bi trebalo da bude daleko jeftinija, jer podrazumeva niži nivo odgovornosti. Odavno ukazujemo na nerealne i neprihvatljive cene notarskih usluga, koje u velikoj meri opterećuju privredu. Bilo kakvo poskupljenje dodatno ugrožava opstanak domaćih privrednika. Međutim, u Notarskoj komori odugovlače sa snižavanjem cena, jer im to ne ide u prilog. Privredna komora će i dalje insistirati na pojeftinjenju notarskih usluga – kaže Blagojević. Notari su saglasni da je ovakvo obračunavanje usluga mimo zakona, ali tvrde da moraju poštovati direktive Notarske komore.
- Kada smo nedavno za potrebe jednog klijenta sačinili tekst izmena osnivačkog akta koje je notar trebalo da potvrdi, dobili smo objašnjenje da se to ne može uraditi po prethodnoj ceni, jer Notarska komora nalaže da se sačine dva akta. Shodno tome, usluga se mora naplatiti kao dve posebne radnje. Komora je ovakvu praksu uvela isključivo da bi notari što više zaradili, iako su oni dužni da postupe na način koji je ekonomski najpovoljniji za stranku. Društva sa ograničenom odgovornošću su najbrojnija, pa su štetne posledice ovakve prakse svakodnevne. Smatram da bi resorno ministarstvo što pre trebalo da reaguje i notare vrati u okvire zakonskog poslovanja. Problem je što se većina građana ne razume u pravnu proceduru, pa plaća sve što se traži – naglašava Baroš.

Za notare ćar, za privredu šteta

Podsetimo, Upravni odbor Notarske komore 1. novembra 2011. doneo je stručno mišljenje o primeni Uredbe o određivanju nagrada i naknada notarima u RS, koje je predviđalo povećanje cene određenih notarskih usluga. Zbog velikog broja pritužbi na ovakvu situaciju Privredna komora RS uputila je zahtev resornom ministarstvu da se spreči primena zakonskih odredbi na štetu privrede Srpske. Nakon toga, iz resornog ministarstva su svim notarima uputili dopis i zatražili da ne primenjuju pomenuto stručno mišljenje. S druge strane, predsednica Notarske komore Irena Mojović naglašava da od osnivanja ove komore u martu 2008. nije bilo nikakvog poskupljenja notarskih usluga ili promene tarifa. - Stručno mišljenje nismo ni primenjivali, nego izmene Zakona o privrednim društvima, kojima je propisano kako notari treba da rade. Njime je ranije bilo propisano da notar obrađuje osnivački akt kod osnivanja privrednih društava i kod izmena. Sada notar potvrđuje izmene i prisustvuje skupštini ako to stranka zahteva i tada je usluga nešto skuplja – kaže Mojovićeva. U Ministarstvu pravde RS nismo uspeli da saznamo da li notari u Srpskoj posluju u skladu sa zakonom, to jest da li ima osnova da resorno ministarstvo ponovo reaguje.

Press RS

BK Slavija:Povjerenje Petkoviću.

BANjA LUKA – Nekadašnji bokser Slavije Dalibor Petković izabran je za predsjednika Upravnog odbora ovog trofejnog banjalučkog kluba. Ovo je odlučeno na Skupštine Slavije, koja je održana u klupskim prostorijama, a na ovoj funkciji naslijedio je Blažu Buljića, koji je podnio ostavku zbog poslovnih obaveza. U Upravnom odboru nalazi se ukupno 15 članova, a pored Petkovića u ovom tijelu su još: Branislav Straživuk, Dejan Vukosavljević, Nenad Baroš, Predrag Baroš, Saša Brkić, Dragan Banjac, Milan Puzigaća, Manojlo Popović, Mirko Savković, Goran Spasojević, Sergej Močević i kapiten kluba, dok će još dvojica članova biti naknadno određena.

Novi Upravni odbor predložio je plan rada u idućem periodu, koji je jednoglasno usvojen. Nadzorni odbor nije pretrpio nikakve promjene i na njegovom čelu je i dalje ostao Nebojša Krčmar, dok su članovi Jovo Rosić i Mirko Ninković. Potvrđena je odluka prethodnog Upravnog odbora kojom Dragan Batar ostaje počasni predsjednik kluba, a jednoglasno je usvojeno da proslavljeni bokser, nekadašnji amaterski i profesionalni prvak Evrope Marijan Beneš bude počasni član kluba. Na čelu Skupštine kluba ostao je dosadašnji predsjednik Branislav Lolić, a najviše klupsko tijelo sada ima tri potpredsjednika. To su: Vlado Dabić, Zoran Rašljić i Petar Rokvić.

Prvenstvo
U subotu će se u Vogošći održati pojedinačno boksersko prvenstvo BiH za pionire, kadete i žene, a poziv je stigao i na adrese svih klubova u Republici Srpskoj. Zvanično mjerenje takmičara planirano je od 10 do 12 časova, a mečevi bi trebalo da počnu u 15.

Glas Srpske

Studij poništen, studenti prijete tužbama.

BANJALUKA – Studenti koji su 2010/2011. godine upisali prvu godinu studija na Odsjeku kozmetologija i estetika na Fakultetu kozmetologije i estetike u Banjaluci, a kojima je ta godina studija u međuvremenu poništena, i dalje dolaze na nastavu i prijete tužbom resornom ministarstvu, inspekciji i fakultetu. Amra Ćebić (19), jedan od studenata, kaže da su prije upisa na navedeni fakultet studenti provjerili u resornom ministarstvu i dobili informaciju da Fakultet kozmetologije i estetike ima licencu i da ništa nije sporno. “Tek nekoliko mjeseci nakon upisa smo saznali da je naša godina poništena. Sada smo ni na nebu ni na zemlji”, ističe Ćebićeva.

Ona je kazala da studenti i dalje pohađaju nastavu jer se nadaju da će se sve završiti u njihovu korist, te da su angažovali advokata. Biljana Vojvodić, načelnik Odjeljenja za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, kazala je da je Univerzitetu “Sinergija” sa sjedištem u Bijeljini, u okviru kojeg djeluje Fakultet za kozmetologiju i estetiku iz Banjaluke, Ministarstvo odobrilo da upiše ukupno 915 studenata na osam studijskih programa. “S obzirom da Univerzitet Sinergija nije planirao da u 2010/2011. godini upiše studente u prvu godinu studija na studijskom programu Kozmetologija i estetika, u rješenju Ministarstva nije ni naveden studijski program Kozmetologija i estetika, pa samim tim ga nismo ni odobrili”, kazala je Vojvodićeva. Radmila Pejić, glavni republički prosvjetni inspektor, kazala je da je inspekcija nakon što je utvrdila da navedeni fakultet ne ispunjava potrebne uslove za obavljenja pomenute djelatnosti u julu prošle godine naložila da otkloni nedostatke.

Studentkinja Amra Ćebić je kazala da plaćaju školarinu 4.500 maraka za jednu godinu “Fakultet je obaviješten da ne može vršiti upis studenata u prvu godinu studija. Kontrolom u novembru prošle godine inspekcija je utvrdila da fakultet nije otklonio nedostatke i da je izvršio upis studenata u prvu godinu studija, nakon čega smo mu naložili da poništi upis studenata u prvu godinu studija školske 2010/2011. godine”, pojasnila je Pejićeva. Od dekana ili nekog drugog nadleženog s Fakulteta za kozmetologiju i estetiku ni nakon nekoliko pokušaja nismo uspjeli dobiti komentar u vezi s ovom problematikom. Sekretarica nam je odgovarala da su nadležni trenutno odsutni zbog obaveza.

Predrag Baroš, advokat studenata, kazao je da je uprkos brojnim nedostacima i neusklađenostima sa Zakonom o visokom obrazovanju, koje je utvrdila inspekcija, navedeni fakultet ipak organizovao nastavu za 13 studenata, koji su bez odobrenja Ministarstva upisani u prvu godinu studija. “Fakultet i danas organizuje i izvodi nastavu za 13 studenata koji su upisali prvu godinu studija školske 2010/2011. godine, smatrajući da će tužbom u upravnom sporu poništiti konačne upravne akte prosvjetnog inspektora”, rekao je Baroš. Vojvodićeva je navela da je Ministarstvo 21. februara ove godine odbilo žalbu fakulteta protiv rješenja inspekcije kao neosnovanu, te da je to rješenje Ministarstva konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Ćebićeva je kazala da plaćaju školarinu 4.500 maraka za jednu godinu, te da studenti očekuju pozitivan epilog čitavog slučaja. “Stanujem u Banjaluci, inače sam iz Zavidovića i plaćam stanarinu, hranu i sve što je potrebno i opet ne znam da li sve to radim džaba”, navela je Ćebićeva.

Nezavisne Novine

Tužbom žele da sačuvaju Balkanu.

BANJALUKA – Draženko Gloginjić, drugi po veličini akcionar Turističkog centra “Balkana” iz Mrkonjić Grada, podnio je tužbu protiv većinskog vlasnika Jovana Vidovića kojom traži poništenje ugovora o zamjeni nekretnina tog preduzeća i naknadu štete. Vidović je imovinu poznatog izletišta, koju čine motel, bungalovi, gril i roštiljnica, sa zemljištem površine 12.750 kvadratnih metara uz dva jezera, uknjižio na svoje ime u zamjenu za jedan poslovni prostor u Banjaluci površine od nepunih 58 kvadrata. Takvu odluku je sredinom 2009. izglasala Skupština akcionara TC “Balkana” glasovima Vidovića i njegovog saradnika Slobodana Puzića, sadašnjeg direktor tog preduzeća, uz obrazloženje da se mijenja imovina iste vrijednosti od po 250.000 KM.

Banjalučki advokat Predrag Baroš, koji zastupa Gloginjića, kaže da je vrijednosti nekretnina, koje su bile predmet ugovora o zamjeni, u očiglednoj nesrazmjeri na štetu “Balkane” čiju vrijednost procjenjuje na 4,5 miliona KM. “Od kada je zaključen ugovor o zamjeni, ‘Balkana’ nije u prilici da obavlja svoju osnovnu registrovanu djelatnost – hoteli i moteli sa restoranom, jer ista više ne posjeduje ni hotel, ni motel niti restoran”, ističe Baroš. On, takođe, tvrdi da notar nije smio da dozvoli zaključenje ugovora, navodeći da notarska obrada odstupa od sporne odluke Skupštine akcionara “Balkane”. “Po toj odluci jedino je bilo dopušteno sklopiti ugovor o prodaji nekretnina, a ne o zamjeni nekretnina, kako je to u konkretnom slučaju zaključeno”, naglašava Baroš.

Poslovni prostor u prizemlju stambene zgrade u banjalučkom naselju Starčevica, koji sada čini jedinu imovinu “Balkane”, od zamjene nije stavljen u funkciju u šta se uvjerila i novinarska ekipa “Nezavisnih”. Na vratima praznog lokala stoji samo obavijest da se nudi na izdavanje sa ostavljenim kontakt telefonom. Iz toga se može zaključiti da “Balkana” u prošloj godini uopšte nije ostvarila poslovni prihod. Zvaničan podatak nismo mogli provjeriti, jer preduzeće na internet stranici Banjalučke berze nije objavilo ni polugodišnji ni godišnji finansijski izvještaj za 2010. godinu. Slobodan Puzić, direktor “Balkane” i akcionar tri preduzeća kojima upravlja Vidović, juče nije želio da razgovara na ovu temu. “Šta ću vam ja kad vidim da vi sve znate. Ali, ako nešto trebate, najavite se pa ćemo se dogovoriti za sastanak, ne želim o tome pričati preko telefona”, kratko je kazao Puzić.

Jovan Vidović, koga juče nismo uspjeli kontaktirati, ranije je tvrdio da je odluka o zamjeni imovine zakonita i da nije na štetu ostalih akcionara “Balkane”. Zamjena je, kako je rekao, motivisana nemogućnošću “Balkane” da izmiruje dugove prema dobavljačima, Poreskoj upravi RS i Fondu PIO. Gloginjić takva obrazloženja smatra smiješnim, ističući da se ne može porediti vrijednost jednog lokala sa cijelim turističkim centrom čije je zemljište na volšeban način procijenjeno na svega 10 KM po kvadratu. “Radi se o klasničnoj prevari koju bi sud morao spriječiti i vratiti imovinu u prethodno stanje”, uvjeren je Gloginjić.

Nezavisne Novine